Centar za proizvodnju znanja i veština je nastao u februaru 2012. godine kao organizacija koju su osnovale ekspertkinje i praktičarke iz oblasti upravljanja u neprofitnom sektoru, kao i iz oblasti socijalne politike i socijalne inkluzije. Kako same navode, uspele su da pokrenu značajne inicijative, kao i da dopru do populacije koja se nalazi na margini društva.

Reč je o dobrovoljnom, nevladinom i neprofitnom udruženju, koje je osnovano radi ostvarivanja ciljeva u oblasti ličnog, organizacijskog i društvenog razvoja. Osnovni cilj Centra je doprinos razvoju inkluzivnog društva, kroz unapređenje ličnih i profesionalnih potencijala i kapaciteta dece, mladih i odraslih, unapređenje kapaciteta nevladinih organizacija i drugih organizacija i institucija u okruženju, kao i kroz osnaživanje lokalne zajednice i promociju partnerstva i umrežavanja na svim nivoima.

Dosadašnji rad organizacije se realizovao kroz tri strateška programa: program podrške inkluzije Roma, program za decu i porodicu, kao i program za mlade.

„Naša organizacija je članica nekoliko mreža, naprimer, članovi smo NAPOR asocijacije, a takođe smo članska organizacija i Mreže organizacija za decu Srbije. To je jedan od naših principa – da se umrežavamo i sarađujemo sa ostalim organizacijama i institucijama radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva“, navodi koordinatorka rada na terenu u Centru za proizvodnju znanja i veština Vesna Cvjetanović.

Od osnivanja je Centar realizovao niz projekata, koji su bili usmereni na neki od tri strateška programa. Na primer, pomenuti treba publikaciju o mentalnom zdravlju mladih koja je rađena 2016. godine a reč je o istraživanju Mentalno zdravlje mladih u AP Vojvodini – stanje i perspektiva.

Programi za inkluziju Roma

„Napomenuti treba da mi imamo veliki broj volontera, a sada ih imamo 38. To su uglavnom studenti humanističkih nauka – pedagogije, psihologije, defektologije i socijalnog rada. Od 2014. godine smo počeli da radimo na programu za rani razvoj dece u neformalnim romskim naseljima. Naši volonteri već nekoliko godina rade sa decom predškolskog uzrasta i sa samom porodicom, a radionice se realizuju u kućama. Radili smo u svim romskim naseljima, a poslednje dve godine radimo u Velikom ritu i na Adicama, gde je većinsko stanovništvo romske nacionalnosti“, navodi Vesna Cvjetanović.

Ona napominje da je bilo potrebno dosta vremena za izgradnju uzajmnog poverenja.

„Oni naravno žele da sarađuju, ali kada smo krenuli u realizaciju nije bilo jednostavno, zato što ti ljudi nisu poznavali nas, a mi nismo poznavali njih. Ali išlo je to svojim tokom. Mi realizujemo radionicu, oni ispričaju svojim komšijama, komšije svojim prijateljima i tako je došlo do svojevrsnog usmenog prenošenja. Onda su se oni sami uključivali u radionice“, kaže Vesna Cvjetanović.

„Mi realizujemo radionicu, oni ispričaju svojim komšijama, komšije svojim prijateljima i tako je došlo do svojevrsnog usmenog prenošenja. Onda su se oni sami uključivali u radionice“, kaže Vesna Cvjetanović

Reč je o tematskim dečjim radionicama, u okviru kojih se oni pripremaju za školu, a u Centru za proizvodnju znanja i veština navode da im je bilo značajno i to da tu decu uključe u predškolski sistem.

„Zbog toga smo realizovali evropski projekat, u kojem smo se fokusirali da upišemo minimum 15 romske dece u predškolsku ustanovu. Pomagali smo im i u prikupljanju administracije i podnosili zahteve za prijem u upravi Radosnog detinjstva. To je naš fokus – sprečavanje osipanja u obrazovnom sistemu, jer većina romske dece, nažalost, ne bude uključena na startu u vrtić, a onda ne idu ni u školu. Ovako uđu u sistem i završe makar osnovnu školu“, objašnjava Vesna Cvjetanović.

Pozitivne stvari ovih radionica i projekata su uvideli i roditelji romske dece, pa je prepoznata potreba i za rad sa njima. Zbog toga su kroz pojedine radionice i sa odraslima realizovali određene vežbe i veštine.

„U planu nam je i dalje da odlazimo na teren i pratimo situaciju. S obzirom da smo nevladina organizacija i projektno se finansiramo, to nam može biti malo ograničavajuće, ali mi nastavljamo sa radom na terenu i kontinuitetom“, navodi naša sagovornica.

Objašnjava da su većina pripadnika romske populacije primaoci socijalnih davanja i obavljaju poslove nižeg ranga – kako zbog svoh obrazovnog statusa, ali i zbog većeg nivoa diskriminacije, zbog koje Romi spadaju u teže zapošljive kategorije.

Teško je oteti se utisku da Romi žive i deluju u formi zatvorene zajednice do koje je teško dopreti. Zato je važno raditi na razbijanju predrasuda i diskriminacije.

„To je naš cilj, a smatramo da je upravo ulazak dece u vrtić pravi put ka tome. Ako romska deca krenu u vrtić, lakše će se integrisati u društvo. Važno je da postoji interesovanje i sa njihove strane. U tome važnu ulogu imaju nevladine organizacije, koje im se posvećuju“, objašnjava Vesna Cvjetanović iz Centra za proizvodnju znanja i veština.

Programi za mlade

Pomenuli smo da se Centar za proizvodnju znanja i veština bavi i mladima i ima programe, koji su usmereni na ovu društvenu kategoriju.

„Pomenula sam projekat u kojem smo se bavili mentalnim zdravljem mladih ljudi. Takođe smo sarađivali sa osnovnim i srednjim školama u Novom Sadu kroz razne projekte. Imali smo nekoliko ciklusa projekta „Kultura komunikacije među mladima„, značajan projekat je bio i „Triput ura za zdravlje u školi““, navodi Vesna Cvjetanović.

Centar za proizvodnju znanja i veština bavi i mladima i ima programe, koji su usmereni na ovu društvenu kategoriju

Prošle godine je u Centru počela realizacija projekta, koji je finansirao OEBS, u kojem su se fokusirali na značaj interkulturalnosti. Radili su takođe sa školama u Novom Sadu, a partnerska organizacija je bila omladinska organizacija iz Novog Pazara. Imali su dve studijske posete – prvo su mladi iz Novog Pazara došli u Novi Sad, a zatim su mladi iz Novog Sada bili u Novom Pazaru. To je bilo značajno, jer su mladi iz Novog Pazara upoznali znamenitosti Novog Sada i ovdašnje ljude, a mladi iz Novog Sada su imali prilike da se sretnu sa pripadnicima bošnjačke nacionalne manjine.

„Najnoviji projekat, koji se odnosi na mlade teče upravo sada, a zove se „Mladi i evropske vrednosti“. Realizujemo je uz podršku fondacije Novi Sad 2021 i OPENS 2019. Fokus nam je na srednjoškolcima koji će imati priliku da od mentora i mentorki, koji su boravili i radili u Evropskoj uniji, čuju kako je život uticao na njih i koje su vrednosti poneli sa sobom. Takođe, tu će biti i umetnici i dvoje aktivista, koji su bili na praksi u zemljama Evropske unije. Mladi će moći da upoznaju vršnjake, koji dele iste vrednosti. Projekat traje od septembra do decembra ove godine“, zaključuje Vesna Cvjetanović.

Zainteresovani mladi se na ovaj projekat mogu prijaviti do 15. septembra. Više informacija se može dobiti u samom Centru za proizvodnju znanja i veština, koji se nalazi na Bulevaru Jovana Dučića 25 u Novom Sadu ili na mejl adrese office@cpzv.org i cpzvns@gmail.com.

Tekst preuzet sa portala MultiRadio